Damir Avdić - Diplomatz
„... Od trnja i žaoka"
Studio "Palma",
Snimatelj, produkcija: Porobić Maid
" Ja sam plod zaoran u deceniji u kojoj je ubijen Che Guevara../.. Ja sam bosanski psiho.../... Ja sam sto godina niušta, mrtvorođenče asfalta.../...ja sam iz brodoloma iznikao čamac... I nikada nisam bio šupaka znanac ../ ...boli me k.. Ja sam diplomac hard core škole." Ovim stihovima nam se već u prvoj pjesmi "Diplomatz" Damir Avdić predstavlja i kroz 12 pjesama svog albuma "...od trnja i žaoka" vodi kroz mračne hodnike njegovog života. Nakon prvog preslušavanja albuma sigurno ćete se pitati: tko je ovaj čovjek? O čemu on to pjeva? Ovo je jedno od onih djela za koje vam treba vremena da ga provarite da biste ga razumjeli. Po tome se poznaje njegova vrijednost. Nije ovo album za svakoga. Ne govorim samo o glazbenom ukusu, usmjerenju ili opredjeljenju koje će vas odvratiti od daljnjeg slušanja ili pak primamiti.Već pri sljedećem/im preslušavanju/ima, počet ćete ne samo upoznavati Damira, nego razumijevati stihove i pronalaziti sebe u istim. Damir se oprašta u zadnjoj pjesmi sljedećim stihovima "Napustit ću te, kao sto krv napušta ranu, i ostat ću ti, u sjećanju, kao konac u ožiljku.....i ostavit ću malo bola, da ne izdam patetiku"...u čemu i uspijeva.
Onima koji su se rodili i odrasli u istom gradu u kojem i Damir Avdić, u Tuzli, mnogo je jasnije da ovaj album predstavlja jedinstveni soundtrack uz život. Čak i oni koji isprva nisu svjesni toga, shvate to čim okrenu leđa gradu, slušajući ovaj album odjednom osjete kako za sobom vuku cijeli teret tog grada (olovne oblake smoga, nekog zimskog predvečerja, uspomene iz rata, prijateljstva, bijesa, ljubavi...). Nitko, po mom skromnom mišljenju, do sada nije uspio taj osjećaj tako jasno pretvoriti u riječi i glazbu. Riječi su surove i jezive, satanski stihovi, bez cenzure, "nebrušeni i goli" kako Damir Avdić u jednom intervjuu reče " Možeš im se predati ili otići. Golo je teško za voljeti".
Diplomac hard core škole prati svoje tekstove samo zvucima električne gitare. Nekada ne znate što vas više pogađa, glazba ili riječi, a pogotovo znajući da je sve to djelo jednog autora.
Svatko tko ga posluša, naći će načina interpretirati album kako želi i pokušati naći mjesta za ove teške stihove, ali jedno je jasno, tema je, i sama sadržana u naslovu, ljubav – „u onoj najokrutnijoj, najbolnijoj formi", ...od trnja i žaoka.... Pa tko može ili zna živjeti s takvom, znat će i uživati u ovom ...